Početna Tribina Kasparov i Hrvatska: Obostrana ljubav iz interesa

Nekad bilo...

I Maša i Bojan Maksimović remizirali s velemajstorom Savićem u Kotor Varošu

Maša i Bojan Maksimović, članovi Škole šaha "Skakač" iz Banjaluke, samo dva dana nakon nastupa u Portorožu zaigrali su na Drugom međunarodnom open turniru "PST - Kotor Varoš".

Read more...
Kasparov i Hrvatska: Obostrana ljubav iz interesa PDF Print E-mail
Sunday, 29 July 2012 15:24

Kasparov je potrebniji Hrvatskoj nego Hrvatska Kasparovu - zaključio je Makaranin Miro Mucić kratki razgovor preko mobitela s piscem ovih redaka.

 

Šahovski zanesenjak Mucić je jedan od ljudi kojem "Garijev štab" izražava posebnu zahvalnost za pomoć koju je pružao kad god zatreba u ovih 16 godina šampionovog boravka u Makarskoj, uvijek pri ruci organizatoru Zlatku Klariću.

Da li je srž sadašnjeg trenutka "ko je kome potrebniji"? Gari ima ambiciju da zaokruži "svoje stoljeće u šahu" predsjedničkim mandatom u Svjetskoj šahovskoj federaciji (FIDE), mjestom za koje ocjenjuje kako bi mu najviše pomoglo da pruži maksimum u razvoju kraljevske igre. Mjestom koje sada drži kontroverzni Kirsan Iljumžinov.

Kakva je Garijeva pozicija u svijetu šaha? Vrlo snažna na Zapadu, gdje otvara šahovske škole, drži predavanja, igra simultanke, objavljuje knjige... Ali je pak težište šahovske vlasti na Istoku s liderstvom njegove Rusije u kojoj, valja biti iskren, njegove dionice ne kotiraju visoko. Jedan od glavnih razloga za to je politički položaj u opoziciji Vladimiru Putinu. Svakom ko iole poznaje (ruski) sistem sama ta rečenica odmah daje jasniju sliku: Kasparov nikada neće dobiti podršku matične federacije. Dok je Putina.

Kasparov je stoga još onomad kada se učlanio u Šahovski klub Osijek, kada se to obrazlagalo željom da iskaže podršku klubu koji slavi 60 godina postojanja, povukao potez unaprijed. Članstvo u Hrvatskom šahovskom savezu omogućuje mu da dobije ono što se može nazvati "delegatskom bazom" ili, drugačije rečeno, legitimitetom za ulazak u trku za čelnim mjestom svjetskog šaha. Izbori su 2014. godine na sjeveru Norveške u Tromsou, i sada je pravi trenutak da se krene s kampanjom. Ponajviše zbog toga što će u septembru u Istanbulu biti "redovni" Kongres FIDE na kojem sadašnji vladar Iljumžinov statutarnim promjenama želi "betonirati" svoju poziciju na kojoj se nalazi još od 1995. godine.

U FIDE su sada ogromna previranja, primjenjuju se sankcije prema velikim šahovskim zemljama (SAD, Francuska, Njemačka, Švajcarska, Ukrajina, Engleska i Gruzija) zabranom pristupa njihovih sudija šahovskoj olimpijadi u Istanbulu zbog podrške izbornom gubitniku iz 2010. Anatoliju Karpovu. Tolja, kojeg je podržavao Kasparov, tužio je FIDE Sportskom sudu u Lozani, a obrazloženje za "suspenziju sudija" (zašto baš njih?) je kako su nanijeli finansijsku i inu štetu FIDE.

Već dugo je poznato kako šahovski Zapad "ne ljubi" Iljumžinova, kako je frustriran njegovim načinom autokratskog upravljanja, pa i čestim, nadasve netransparentnim promjenama u sistemu za Svjetsko prvenstvo, koje bi valjalo biti glavni medijski izlog kraljevske igre. Tako se i događa da svjetski broj 1, objektivno najtraktivnija figura i za medije i sponzore, Norvežanin Magnus Karlsen propušta cikluse.

Također, šahovskom Zapadu smeta izborni sistem u FIDE u kojem jednako vrijedi glas zemalja sa stotinama hiljada ili milionima registrovanih šahista, i nacionalnih saveza iz egzotičnih zemalja koje imaju po stotinjak, pa i manje članova. A ta "egzotika" glavno je biračko tijelo Iljumžinova.

Svakako, jedna od najvećih Karpovljevih grešaka u kampanji bila je kada se na glavnim šahovskim internetskim sajtovima otvorila rasprava o tome, pri čemu se direktno impliciralo kako su male šahovske federacije korumpirane uslovljavanjem raznih pomoći od FIDE glasom Iljumžinovu. Samo otvaranje takvog pitanja nametalo je mogućnost da takva pomoć s novim predsjednikom nestane, pa je jasno kako nakon toga Karpov nije uspio dobiti ni jedan glas "malih".

Gdje je u svemu pozicija Hrvatske? Posljednjih godina, zahvaljući agilnoj Rijeci, Hrvatska se ubrzano afirmiše kao dobar organizator takmičenja, s velikim prespektivama za budućnost. A kao takav moraš biti dobar s onima koji odlučuju o domaćinstvima, dakle s "pozicijom". Ili, u najgoru ruku, Hrvatski šahovski savez mora voditi neutralnu politiku nezamjeranja.

Upravni odbor HŠS-a 17. jula odlučivaće o Garijevom traženju da ga delegiraju u Istanbulu za raspravu o statutarnim izmjenama (tekst je objavljen 14. jula). Odluka "za" istovremeno se (posredno) može tumačiti i kao "zeleno svjetlo" za isticanje predsjedničke kandidature Garija Kasparova. Objektivno, situacija s kojom se suočava sadašnja "hrvatska šahovska vlast", pet mjeseci prije isteka mandata, preteška je za prosuđivanje.

Tog dana može se pokrenuti Garijev pobjednički pohod, a može se pokrenuti i novi gubitnički, poznavajući Iljumžinova kao "velemajstora politike". Treba li hrvatskom šahu ulazak u avanturu s neizvjesnim ishodom?

Druga mogućnost je kazati "ne" (šta nam sve to treba?) i u korist trenutnog interesa i mirnijeg života, izdati ideju, izdati principe.

Zapravo, na kraju valja obrnuti početak; danas je Hrvatska potrebnija Kasparovu nego Kasparov Hrvatskoj. I ne gledati to u negativnom smislu. Ipak je čast stati rame uz rame s jednim genijem, pa makar dobio po repu od nekakvog Iljumžinova.

(Slobodna Dalmacija)

 

Last Updated on Wednesday, 10 February 2016 09:51
 

Pretraga

Reklame

Banner
Banner
Banner
Banner
Naučite šah uz Školu šaha Skakač, Powered by Joomla!; Joomla templates by SG web hosting